Na EU razini postoji nekoliko sporazuma koji daju obvezu smanjenja stakleničkih plinova i obvezu provedbe mjera prilagodbe klimatskim promjenama. Cilj Europskih regulativa o klimi je pozicioniranje Europe kao ugljično neutralnog kontinenta do 2050.godine.
- Pariški sporazum o klimatskim promjenama koji definira ključne ciljeve za osiguravanje dugoročne konkurentnosti gospodarstva EU, uz ograničavanje porasta globalne prosječne temperature na „znatno manje“ od 2 °C, osiguravanje opskrbe hranom, ali i jačanje kapaciteta država da se bore s posljedicama klimatskih promjena, razvoj novih „zelenih“ tehnologija i pomaganje slabijim, ekonomski manje razvijenim članicama u ostvarenju svojih nacionalnih planova o smanjenju emisija
- Europski zeleni plan koji konkretnije određuje strategiju rasta EU kojoj je cilj klimatska neutralnost EU do 2050., odvajanje ekonomskog rasta od korištenja resursa te pravedan i uključiv rast
- Strategija niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu - s temeljnim ciljevima koji uključuju postizanje održivog razvoja temeljenog na ekonomiji s niskom razinom ugljika i učinkovitom korištenju resursa.
- Nacionalna razvojna strategija do 2030 određuje da će RH u sljedećih 10 godina nacionalne i europske izvore financiranja usmjeriti prema poticanju održivog gospodarstva i društva, oporavku i jačanju otpornosti na krize, zelenoj i digitalnoj tranziciji te uravnoteženom regionalnom razvoju
- Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. - 2026. (srpanj 2021.) kao takav čini jasan i koherentan okvir za ostvarenje reformi, kao i razvojnih, socijalnih, okolišnih i svih drugih ciljeva Republike Hrvatske u tekućem desetljeću
- Vodič o klimatskim i okolišnim rizicima Europske središnje banke koji opisuje očekivanja nadzornih tijela od institucija da uzimaju u obzir klimatske i okolišne rizike kao pokretače postojećih kategorija rizika, pri definiranju i provođenju svojih poslovnih strategija i okvira upravljanja institucijom i upravljanja rizicima kao i veću transparentnost kroz bolju objavu informacija o klimatskim i okolišnim pitanjima.
- Cilj 13 održivog razvoja Agende 2030 UN-a, za poduzimanje hitnog djelovanja u borbi protiv klimatskih promjena i njihovih utjecaja jedan je od 17 novih Ciljeva održivog razvoja (Sustainable Development Goals - SDGs)
Ključni za ostvarenje inicijativa Pariškog sporazuma i UN-ovog Programa održivog razvoja do 2030. su SFDR (Sustainable Finance Disclosure Regulation) i Uredba o taksonomiji kao i cjelokupni regulatorni okvir za nefinancijsko izvještavanje.
| Direktiva / Uredba |
Što propisuje? |
Tko su obveznici? |
| Uredba o taksonomiji |
- definira gospodarske djelatnosti koje se mogu smatrati okolišno održive |
Obveznici NFRD |
| Uredba o objavama podataka vezanim uz održivost (SFDR) |
- standardizira ESG procese za sudionike na financijskim tržištima i financijske savjetnike |
Sudionici na financijskim tržištima i financijski savjetnici koji pružaju usluge investicijskog savjetovanja ili savjetovanja o osiguranju u vezi s osigurateljnim proizvodima
|
| Direktiva o nefinancijskom izvještavanju (NFRD) |
- propisuje obvezu objave ESG informacija za poduzeća
- postaje CSRD kojom informacije o održivosti postaju jednako važne kao i financijska izvješća |
Poduzeća od javnog interesa s više od 500 zaposlenika
(Zakon o računovodstvu) |
