Zorić i Bekavac za Novi list o investicijskim kreditima

Novi list je istražio koliko se traže investicijski krediti u hrvatskim bankama, jesu li prepreka većoj potražnji manjkavi investicijski planovi ili upitan bonitet tvrtki te za koje se djelatnosti odobrava najviše kredita. Rast investicija i potražnje za kreditima kojoj se nadamo u 2018. bit će signal bržeg gospodarskog oporavka i povjerenja u taj oporavak. Prenosimo izjave direktora HPB-a koji su sudjelovali u istraživanju Novog lista o investicijskim kreditima u 2017. Antonija Zorić, izvršna direktorica Sektora malih i srednjih poduzeća HPB-a: Najviše investicijskih plasmana za mala i srednja poduzeća imali smo u turizmu i to na području Kvarnera, sjeverne Dalmacije, Istre i Zagreba. Ulaganja u ostale djelatnosti odnose se na proširenje kapaciteta i jačanje konkurentnosti odnosno uvođenje novih tehnologija. Za odobravanje kredita, uz bonitet tražitelja i kvalitetu investicijskog plana, važno je i vlastito učešće u investiciji, naročito kod start up-ova. Financijski zahtjevnije investicije koje zadovoljavaju kriterije za sufinanciranje iz EU sredstava, posebno agrar i industrijska proizvodnja, jedan su od razloga za manju potražnju investicijskih kredita; odnosno dio kredita za takve investicije je na kratki rok - bridge loan. Boris Bekavac, izvršni direktor Sektora poslovanja s velikim poduzećima i javnim sektorom HPB-a: Zamjetan je mali udio kredita za investicije u ukupnom volumenu novih kredita što je u korelaciji s kretanjima BDP-a u kojem je glavni pokretač rasta osobna potrošnja. Generalno, najviše zahtjeva za investicijskim kreditima dolazi nam iz prerađivačke industrije i proizvodnje energije. Uglavnom je riječ o investitorima koji su zauzeli dobre pozicije na tržištu zahvaljujući kvalitetnim inozemnim kupcima, pa novim investicijama osiguravaju dodatnu proizvodnju. U proizvodnji energije prednjače investicije u obnovljive izvore energije i u energane.