Hrvatski srednjoškolci slažu se da je novac važan, ali vjeruju da nije presudan za njihovu budućnost i sreću, a željeli bi raditi posao koji vole bez obzira na plaću.
Rezultat je to istraživanja Hrvatske poštanske banke u kojem je sudjelovalo 735 srednjoškolaca koji su posjetili poslovnice HPB-a u 10 gradova u sklopu Europskog tjedna novca od 9. do 13. ožujka.
U vrijeme dok se naveliko raspravlja o važnosti financijske pismenosti i potrebi sustavne edukacije koja bi rezultirala boljim upravljanjem novcem HPB je ovom anketom nastojala provjeriti kako tinejdžeri uopće gledaju na novac.
Koliko je novac važan - U anketi je 58% srednjoškolaca na pitanje koliko je novac važan odgovorilo da je značajan, ali u životu nije od presudne važnosti. Oko 35% sudionika ankete kaže da je novac jako važan jer 'pokreće svijet' dok istodobno 7% smatra da novac nije važan te naglašava vrijednosti poput ljubavi i zdravlja.
Posao i plaća - U skladu s prethodnim rezultatima je i odgovor o tome kakav bi posao u životu željeli imati - naime, najveći broj srednjoškolaca, 50% njih, odgovorilo je da je to posao koji vole bez obzira na plaću. Za posao koji ne vole, ali imaju visoku plaću, odlučilo se 32% ispitanika, a 18% tinejdžera priznalo je da o tome ne razmišlja.
Financijsko znanje - Odgovorima na pitanja o plaćama u Hrvatskoj i obiteljskim prihodima srednjoškolci su pokazali koliko ih zanima i koliko su upućeni u određene teme i podatke iz svijeta financija o kojima brinu njihovi roditelji. Tako je 83% srednjoškolaca dalo točan ili približno točan odgovor o visini prosječne plaće u Hrvatskoj. Na pitanje imaju li roditelji dovoljno visoku plaću za potrebne troškove 13% učenika kaže da ne zna, 35% navodi kako su prihodi obitelji nedovoljni, a većina - 52% - misli da je riječ o zadovoljavajućim primanjima.
Džeparac - Čak 51% srednjoškolaca ima mjesečni džeparac najviše 300 kuna. U odnosu na slično istraživanje koje je HPB provela prije godinu dana tinejdžerski novčanici su tanji - tad je, naime, 42% učenika odgovorilo da ima do 300 kuna, a svaki drugi učenik između 300 i 600 kuna. I prošle i ove godine samo 3% ispitanika odgovorilo je da mjesečno raspolažu s više od 1000 kuna.
Budućnost - Na pitanje kad planiraju početi zarađivati 61% odgovorilo je da to na dnevni red dolazi nakon fakulteta, 28% najavljuje traženje posla odmah nakon srednje škole, a 11% ne zamara se razmišljanjima o poslu.
Štednja - Logično je da na stavove mladih o financijama presudno utječe obitelj te 73% njih navodi da su im roditelji objasnili što znači štednja, no izdvajamo i podatak da je 15% učenika srednjih škola odgovorilo da je za štednju prvi put čulo u školi. Također, 68% učenika koji su sudjelovali u anketi HPB-a ima pozitivan stav o štednji u bankama pozivajući se na iskustvo roditelja, 9% misli da je bolje investirati izvan banaka, 6% vjeruje u čuvanje novca 'u čarapi' dok 17% ne zna je li štednja dobra stvar odnosno gdje i kako štedjeti.