Hrvatska poštanska banka u suradnji sa studentskom udrugom Financijski klub provela je istraživanje o štednji i financijama

Poticana stambena štednja ili otvorena štednja s malim uplatama najbolji su modeli ulaganja za nas - ocjenjuje 66% studenata koji su mogli odabrati ili sami predložiti štednju kakvu smatraju prikladnom za svoj standard i potrebe.Rezultat je to istraživanja Hrvatske poštanske banke u suradnji s Financijskim klubom, udrugom studenata Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, u kojem je 120 studenata odgovaralo na pitanja o štednji, financijama i ekonomiji.

S obzirom na aktualnu raspravu o postojećem modelu stambene štednje u Hrvatskoj poruke studenata mogle bi biti jedna od varijanti za razmišljanje.

U nastavku je pregled dijela rezultata istraživanja.

TREĆINA BEZ ŠTEDNJE - Većina studenata ima određenu štednju. Naime, 67% ispitanika odgovorilo je da njihovi roditelji ulažu ili su ulagali za njih, a 33% nema nikakvu štednju. Štednja u bankama je uvjerljivo na prvom mjestu, stambena štednja i ulaganja u dobrovoljne mirovinske fondove je izjednačena, a slijede životna osiguranja.

STAMBENA I OTVORENA ŠTEDNJA ZA STUDENTE - Najviše sudionika istraživanja, njih 66%, ocjenjuje da otvorena štednja s mogućnošću malih uplata te stambena štednja predstavljaju najprimjerenije modele ulaganja za studente. Kroz komentare studenti poručuju da bi poticana stambena štednja osmišljena za studente mogla motivirati njihove generacije na takav oblik ulaganja. Investicijski fondovi dobili su 18% glasova dok je, recimo, štednja kod kuće prošla s minimalnih 1%.

POREZ NA KAMATE NA ŠTEDNJU - Većina ispitanika razumije potrebu uvođenja poreza na štednju odnosno kamate, a prednost daju opciji poreza za velike štediše.

ŠTO ZNAMO O NOVCU - U Hrvatskoj se često govori o problemu nedovoljne financijske pismenosti, a studenti smatraju da bi bilo dobro krenuti s edukacijom od osnovne škole - tako je odgovorilo 64%. Oko 20% ispitanika smatra da financijsku edukaciju treba provoditi kroz široku nacionalnu kampanju u medijima, a samo 3% odgovara da Hrvatskoj nije potreban program poboljšanja financijske pismenosti.