Faks u inozemstvu? Neprocjenjivo!

Što donosi studiranje u inozemstvu, koje su prednosti i prepreke na putu do stranih sveučilišta i što međunarodne diplome i iskustvo znače hrvatskom gospodarstvu.

Piše:Vedran Vugrić, Ekonomski fakultet u Zagrebu s jednim semestrom na Erasmus University of Rotterdam, član studentske udruge Financijski klub*

Ulaskom u Europsku uniju hrvatskim građanima omogućeno je studiranje u inozemstvu pod istim uvjetima kao i domaćim studentima što znači da su školarine i potrebna administracija daleko manji nego prije. Uz to, postojeći program studentske razmjene Erasmus+ predvođen Europskom komisijom osnažen je novim fondom za stipendije u iznosu od 14,7 milijardi eura za razdoblje od 2014. do 2020. godine.

Bitna karakteristika visokog školstva u Zapadnoj Europi i njegova konkurentska prednost jest dinamičnost i prilagodljivost obrazovnog programa, u skladu sa svjetskim trendovima. Tako u inozemstvu imamo priliku slušati o temama koje kod nas još nisu dovoljno prisutne i važne. Primjerice, posljednjih desetak godina, pogotovo nakon 2008. godine, bihevioralna ekonomija i risk menadžment doživjeli su procvat i postali iznimno tražena područja specijalizacije jer su se pokazali ključnima za uspjeh poduzeća u kriznim vremenima. U Hrvatskoj ta područja još nisu dovoljno zastupljena u visokom školstvu.

Kako se uči u inozemstvu
Mnoga cijenjena sveučilišta pružaju program s daleko više sadržaja od tradicionalnog ex cathedra pristupa predavanja. Osim iskustva i znanja redovnih i gostujućih predavača, sveučilišta studentima 'ustupaju' vlastitu suradnju s nizom institucija iz privatnog i javnog sektora s kojima studenti mogu surađivati u sklopu znanstvenih istraživanja, stručnih praksi i sl. Primjerice, studenti Erasmus sveučilišta u Rotterdamu na kampusu uz velebnu knjižnicu, konferencijski centar, restoran, pivnicu i sportski kompleks imaju mogućnost sudjelovati u međunarodnim istraživačkim projektima i natjecanjima studentskih organizacija.

Prilikom izlaganja vlastitih ideja i projekata studenti često imaju priliku surađivati i biti ocijenjeni od strane profesionalaca iz vodećih kompanija iz financijske, informatičke, farmaceutske i prehrambene industrije. Za vrijeme razmjene u Rotterdamu imao sam ugodno iskustvo predstaviti vlastiti poslovni plan u poduzetničkom centru sveučilišta pred svojim profesorom, menadžerom iz najveće nizozemske banke i vlasnikom milijunskog fonda rizičnog kapitala.

U sklopu hrvatskih sveučilišta postoje razni projekti studentskih udruga, međutim njihovo djelovanje je za sada još uvijek na lokalnoj razini. Jedna pohvalna iznimka jest Case Study Competition, međunarodno natjecanje koje okuplja sudionike i poduzeća iz Hrvatske, Slovenije, Srbije, BiH i Crne Gore te najboljim natjecateljima nudi nagrade i mogućnosti prakse.

Koliko košta studij
Osim akademskog i profesionalnog razvoja uz usavršavanje stranog jezika, na studiju u inozemstvu imamo priliku upoznati i kulturu zemlje i steći nova prijateljstva. Međunarodno okruženje je odlična priprema za samostalni život u inozemstvu ili Hrvatskoj. Na uglednim fakultetima međunarodni programi privlače studente iz svih dijelova svijeta, a strane studente okupljaju studentske udruge koje redovito organiziraju putovanja i druženja. U Nizozemskoj su, npr. studenti iz svih zemalja EU, Australije, Singapura, Indije, Turske, Rusije, Brazila, Meksika i SAD-a,

Život u inozemstvu može biti skup, što je najčešća prepreka pri mobilnosti mladih ljudi, no važno je znati da mnoga sveučilišta imaju vlastite fondove stipendija kako bi privukla top studente, a postoje i državni fondovi stipendija za strane studente. Prosječni mjesečni troškovi studentskog života u velikim europskim gradovima iznose oko 1.000 eura mjesečno, pritom je stanarina najčeće 300-600 eura.

Za razliku od Hrvatske, većina zemalja EU ne subvencionira studentske domove te je njihova cijena gotovo jednaka privatnom smještaju. Ulaskom u EU ostvarujemo značajne pogodnosti vezane uz školarinu koja za jednu godinu preddiplomskog i diplomskog studija iznosi 1.000-2.000 eura (osim Engleske) ukoliko troškove ne snosi država. Primjerice, jedna godina diplomskog studija u Rotterdam School of Management, jednoj od najboljih europskih poslovnih škola, je 2.000 eura dok isti program diplomskog studija građani izvan EU plaćaju 16,000 eura.

Treba se dobro pripremiti
Za studij u inozemstvu potrebna je iznimno dobra priprema. Najbolja sveučilišta često postavljaju dodatne kriterije i traže rezultate na testovima kao dokaz izvrsnosti. Osim visokog prosjeka ocjena i testova stranog jezika, ponekad su potrebne preporuke te položeni GMAT, GRE ili drugi testovi za prijavu na studij. Za neke testove potrebno se pripremati i do šest mjeseci, pa je važno isplanirati to vrijeme. Nakon što prođe prijam, kreće potraga za smještajem. Tko nema poznanike u gradu ili zemlji u koju odlazi na studij uvijek može zatražiti vlastitog buddyja, odnosno studenta sa strane institucije koji će pomoći oko detalja vezanih uz boravak u inozemstvu.

Mogućnosti studiranja u inozemstvu za hrvatske građane veće su nego ikada prije. Uz sve više stipendija, programa razmjene i nižih školarina, opcija studija u inozemstvu malo koga će ostaviti ravnodušnim. Studijski boravak u međunarodnom okruženju pomaže nam da izgradimo vještine i steknemo znanja potrebne za uspješnu karijeru. Nakon povratka sva znanja, prijateljstva i uspomene ostaju za cijeli život.

Povratak u domovinu
Završetkom studija u drugoj državi mladi ljudi sve se više odlučuju za rad i nastavak života u inozemstvu. Uostalom, od ranije su poznati primjeri uspješnih hrvatskih znanstvenika i menadžera koji su specijalizaciju i radno iskustvo stjecali u inozemstvu (SAD, Engleska, Francuska, Njemačka, Švicarska). Iako njihovo odsustvo promatrajući kratkoročno nije dobro za zemlju iz koje dolaze, svojim kasnijim povratkom oni donose dragocjena znanja, kontakte i iskustva kojima pridonose stvaranju novih vrijednosti i razvoju gospodarstva. Naravno, kako bi se dogodio taj priljev stranog know-howa država i privatni sektor moraju znati kako privući naše ljude iz inozemstva. Međunarodne diplome i iskustva u Hrvatskoj za sada najbolje prepoznaju velike domaće i međunarodne kompanije nudeći mogućnosti za osobni napredak i međunarodnu karijeru, dok javni sektor u tome zaostaje.

*Autor članka student je četvrte godine na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i proveo je jedan semestar preddiplomskog studija na Erasmus University of Rotterdam u sklopu Erasmus+ programa mobilnosti.