U poslovanju s bankom obrtnici su 'na granici' između trgovačkih društava i građana te imaju karakteristike i jednih i drugih. Kako usklađuju poslovne i osobne financije?
Obrt je za banku neodvojiv od vlasnika
Poput trgovačkih društava, obrtnici prilikom odabira poslovne banke mogu otvoriti više transakcijskih, odnosno poslovnih računa, a nema velikih razlika niti u obavljanju platnog prometa. Najznačajnija razlika između obrta i trgovačkog društva u poslovanju s bankama je ta da je obrt neodvojiv od fizičke osobe koja mu je vlasnik i da banka uvijek gleda i obrt i vlasnika odnosno njegov kreditni rejting.
Ukoliko vlasnik, recimo, nema redovita primanja na tekući račun to može utjecati na odobravanje prekoračenja po računu. Dakle, obrtnici ne moraju isplatiti plaću svakoga mjeseca, ali banke gledaju redovitost primanja i mogu uskratiti pravo na minus iako takve odluke ovise o svakom pojedinom slučaju.
Bankarska podrška presudna za poslovanje
Iznimno je važan stalni kontakt i savjetodavna uloga banke koja će obrtnika voditi ne samo kroz financiranje investicija, nego i kroz tekuće poslovanje. Banka obrtnika upozorava na regulativu, pravila i moguće prepreke te može na vrijeme ponuditi modele koji će olakšati njegovo buduće poslovanje. Ova podrška banke ponekad je presudna jer vlasnik za poslovanje obrta odgovara cijelom svojom imovinom.
Obrtničko udruženje osigurava kolateral
Za odlučivanje o kreditima banke gledaju kreditni rejting i bonitet same fizičke osobe koja je vlasnik obrta. Obrtnicima su tada od velike pomoći njihova udruženja. Dobar primjer je Udruženje obrtnika grada Zagreba koje u suradnji s bankom svojim članovima omogućuje izuzetno brzu realizaciju kratkoročnih ili dugoročnih kredita te klijenti-obrtnici nemaju problema s osiguravanjem dodatnih kolaterala.