Na sinoćnjoj svečanoj dodjeli nagrade „Hrvatska knjiga godine" održanoj u zgradi Hrvatske radiotelevizije, Tonči Matulić ponio je titulu autora najboljeg djela napisanog na hrvatskom jeziku. Svojim djelom „Metamorfoze kulture", prvi dobitnik ove književne nagrade osvojio je 10 tisuća eura.
Odluku o pobjedi Matulićevog djela koje nosi puni naziv „Metamorfoze kulture - Teološko prepoznavanje znakova vremena u ozračju znanstveno-tehničke civilizacije", a koje je izdala izdavačka kuća Glas Koncila, donio je stručni žiri kojeg su činili: Franjo Sinković (predsjednik), Igor Zidić, Goran Ogurlić, Dražen Ilinčić, Gojko Bežovan, Zvonimir Jakobović i Žarko Dadić.
Nagrada „Hrvatska knjiga godine" koju je inicirala Hrvatska poštanska banka u suradnji s partnerima - Hrvatskom radiotelevizijom, Večernjim listom i Maticom hrvatskom, ove se godine dodjeljuje prvi puta. Pokrenuta s ciljem afirmacije domaćih književnih autora te sa željom da postane tradicija i poticaj hrvatskom stvaralaštvu, nagrada se dodjeljuje autoru najboljeg djela napisanog na hrvatskom jeziku i objavljenog u prošlog kalendarskoj godini. U ovogodišnjem je natječaju sudjelovalo više od 80 književnih djela raznovrsnih žanrova - od znanstvenih radova, stručnih tekstova, publicistike do romana, odnosno beletristike, koje je nominiralo 40-ak izdavačkih kuća. Matulićevim „Metamorfozama kulture" u finalnom krugu natjecanja konkurirala su još četiri odlična naslova: „Baba Jaga je snijela jaje" Dubravke Ugrešić, „Prodajem odličja, prvi vlasnik" Roberta Međurečana, „Poredbenopovijesna gramatika hrvatskoga jezika" Ranka Matasovića i „Mala tipologija hrvatske moderne lirike" Pavla Pavličića. Laureat Matulić, uz nagradu od 10 tisuća eura, kući je ponio i skulpturu "Viktorijine kockice", rad akademske kiparice Tanje Perišić.
O autoru:
Dr. sc. Tonči Matulić rođen je 1966. u Supetru na Braču. Nakon završene Nadbiskupske gimnazije i studija Teologije na KBF-u, na Alfonsiani Papinskog lateranskog sveučilišta 1995. magistrirao je moralnu teologiju, a 1998. položio doktorat. Usavršavao se i u bioetičkoj disciplini na raznim institutima te je autor brojnih radova i znanstvenih istraživanja na temu bioetike. Ujedno, već niz godina sudjeluje u javnim raspravama o bioetičkim izazovima. Od 1999. radi na Katedri moralne teologije KBF-a u Zagrebu gdje je u svibnju 2003. godine postaje sveučilišni docent.