17
Izvješće Uprave o stanju Hrvatske poštanske banke, dioničko društvo
Povijest i razvoj Hrvatske poštanske banke, dioničko društvo
Osnivanje Hrvatske poštanske banke početkom devedesetih godina rezultat je rada tima stručnjaka Hrvatske
pošte i telekomunikacija (HPT) koji su, poznavajući dobre prakse poslovanja poštanskih banaka u Europi, u
novonastalim političkim okolnostima oživotvorili ideju poštanske banke u samostalnoj Hrvatskoj.
Banka je osnovana u listopadu 1991. godine sa sjedištem u Zagrebu, a prva poslovna adresa bila je u Tkalčićevoj
ulici 7. Dionice Banke upisalo je i preuzelo 50 osnivača/dioničara, poslovnih partnera HPT-a, koji je bio najveći
dioničar i koji je osigurao resurse za početak rada. Kao univerzalna bankarska organizacija, Banka je registrirana
za „sve novčane, depozitne, kreditne i garancijske poslove s pravnim osobama i sve bankarske poslove s
pučanstvom, uključujući i poslove platnog prometa“ te je krajem listopada 1991. upisana u sudski registar.
Polazeći od potreba građana i gospodarstvenika za bankarskim uslugama, osobito u sredinama gdje nema
poslovnica banaka i oslanjajući se na mrežu od gotovo tisuću poštanskih ureda, Banka je započela s
prikupljanjem depozita građana, privatnih poduzetnika i pravnih osoba. U svibnju 1992. Banka počinje obavljati
devizni platni promet s inozemstvom i prikupljati prve devizne depozite. Tijekom te godine prednosti
novoosnovane banke, osim osnivača i poslovnih partnera HPT-a, počeli su prepoznavati i manji privatni
poduzetnici koji se uključuju u depozitnu sferu Banke. Uredbom o naplati dugova odnosno potraživanja plasiranih
sredstava Poštanske štedionice Beograd – filijale za Hrvatsku, Zagreb (od 25. ožujka 1992. godine, NN 15/92),
Banka je imenovana pravnim slijednikom te filijale što je dalo značajan doprinos formiranju njenih potencijala i
poslova (zamjena štednih knjižica i tekućih računa, preuzimanje štediša i deponenata, naplata potraživanja).
Prve godine rada Banke u ratnim okolnostima obilježio je pad ukupne gospodarske i investicijske aktivnosti u
Hrvatskoj, pad životnog standarda, visoka stopa inflacije (pa i hiperinflacija), monetarna nedisciplina te povećanje
fiskalnih davanja. Ove okolnosti su okončane donošenjem Stabilizacijskog programa u svibnju 1995. godine koji
zaustavlja inflaciju i stabilizira tečaj DEM. Banka je tijekom tih godina prvenstveno obavljala poslove sa
stanovništvom, prikupljala dinarska odnosno kunska sredstva građana, isplaćivala plaće i mirovine, a viškove
sredstava plasirala na tržište novca i kratkoročno kreditirala obrtne potrebe gospodarskih subjekata, prvenstveno
HPT-a, njegovih poslovnih partnera i osnivača Banke. Čak i u tim složenim okolnostima poslovanja, Banka je
bilježila stalni rast bilančne sume i ostvarivala dobit te vodila stalnu brigu o revalorizaciji i očuvanju vrijednosti
kapitala osnivača i depozita klijenata i ulagača.
Godine 1995. kupljena je zgrada u Jurišićevoj 4, koja postaje novo sjedište Banke. Iste godine usklađeni su i akti
banke sa Zakonom o trgovačkim društvima. Prva podružnica otvorena je u Splitu u travnju 2003. godine.
U srpnju 2005. Banka je osnovala HPB-nekretnine, društvo s ograničenom odgovornošću za promet
nekretninama i graditeljstvo i HPB Invest, društvo s ograničenom odgovornošću za upravljanje investicijskim
fondovima, čime je formirana HPB Grupa. Razvoj Grupe nastavljen je 2006. godine osnivanjem HPB-Stambene
štedionice, dioničkog društva za stambenu štednju, koje je uspješno pripojeno matičnom društvu dana 02.
prosinca 2019. kao rezultat racionalizacije i optimizacije poslovanja. Osim navedenih društava kćeri u kojima je
osnivač i stopostotni vlasnik, Banka je od srpnja 2018. godine do njenog uspješnog pripajanja 01. travnja 2019.
godine bila 100% vlasnik JADRANSKE BANKE d.d. ŠIBENIK. Također, između 2015. i 2017. Banka je imala
kontrolni vlasnički udio (58,2%) u H1 TELEKOM-u, dioničko društvo.
Javnom ponudom dionica Banke u rujnu 2015. godine, dionički je kapital Banke povećan za 550 milijuna kuna
mješovitim ulaganjem privatnog i javnog kapitala. U dioničarsku strukturu Banke ulaze mirovinski fondovi,
investicijski fondovi i ostali privatni investitori koji su uplatili ukupno 305,9 milijuna kuna putem čega stječu
vlasnički udio u temeljnom kapitalu od 25,5%. Republika Hrvatska uplatila je 244,1 milijuna kuna pa se vlasnički
udio Republike Hrvatske i povezanih osoba smanjio s 99% na 74,5 posto. Potonji udio je povećan u 2021. godini
na 77,3% kroz prijenos dionica uslijed gašenja Fonda za gospodarsku suradnju Prosperus, koji je bio dioničar
Banke, na udjelničare u tom fondu: Hrvatsku banku za obnovu i razvitak koja je svoj udio prenijela na Republiku
Hrvatsku i Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne
elektrane Krško, koji je u 100% vlasništvu Republike Hrvatske.
HPB je krajem 2019. ušla u opseg sveobuhvatne procjene od strane ECB, zajedno s još četiri domaće banke. U
svibnju 2020. je od strane ECB potvrđena kvaliteta aktive Banke i otpornost njene bilance, te su ispunjeni
preduvjeti za pokretanje ulaska RH u Europsku monetarnu uniju (EMU)